DESTINACIJE

Vikend destinacije – Nacionalni parkovi gorske Hrvatske

Stiže nam toplije vrijeme, dani su sve duži pa zašto ne iskoristiti vikend za ugodni boravak u prirodi. Predlažemo Vam da posjetite Nacionalne parkove gorske Hrvatske, a u nastavku Vam donosimo sve potrebne informacije.

Nacionalni park Paklenica

Foto: Facebook NP Paklenica

Nacionalni park Paklenica prostire se na primorskoj padini južnog Velebita, neposredno iznad naselja Marasovići, do zone najviših planinskih vrhova (Vaganski vrh, Babin vrh, Sveto brdo) – između 15°23′ i 15°35′ istočne geografske dužine te između 44°18′ i 44°25′ sjeverne geografske širine.
Obuhvaća područje bujičnih tokova Velike i Male Paklenice, odnosno njihove prepoznatljive kanjone okomito urezane u južne padine Velebita, te širi okolni prostor. Na relativno malom području susreće se iznimno bogatstvo geomorfoloških pojava i oblika, raznolik biljni i životinjski svijet, atraktivni krajolici i netaknuta priroda.

DATUM PROGLAŠENJA ZAŠTIĆENOG PODRUČJA: 19. listopada 1949.
AKT O PROGLAŠENJU ZAŠTITE: Zakon o proglašenju šume Paklenica nacionalnim parkom (N.N. br. 84/49); Zakon o izmjenama Zakona o proglašenju šume Paklenica nacionalnim parkom (N.N. br 15/97)
POVRŠINA: 95 km2
NAJVIŠI VRHOVI: Vaganski vrh 1 757 m, Sveto brdo 1 753 m
ŽUPANIJE: Zadarska (64 km2)
Ličko-Senjska (31 km2)
MEĐUNARODNA ZAŠTITA: MAB- Rezervat biosfere 

Ime Paklenica najvjerojatnije potječe od smole crnog bora, tzv. „pakline“, koju je lokalno stanovništvo koristilo u narodnoj medicini, za zacjeljivanje rana, zatim kao luč – za osvjetljenje te za premazivanje drvenih brodova.

Temeljni fenomeni NP Paklenica su šume i geomorfološke osobitosti parka. U gotovo nešumskom južnom dijelu Velebita u Paklenici se javlja izrazito bogatstvo šumskih zajednica, a posebno mjesto zauzimaju šume crnog bora po čijoj je smoli (Paklini) koja se je iz njih u prošlosti vadila Paklenica i dobila ime, te bukve i bora krivulja. Stanište je endemske biljčice hrvatskog naziva pljeskarica  i drugih biljnih i životinjskih rariteta, prepun krških oblika.Danas je Nacionalni park Paklenica jedno od najatraktivnijih prirodo-znanstvenih i turističkih područja sjeveroistočnog dijela Mediterana. Bogata i raznolika flora i fauna (mnoge endemične vrste, Bjeloglavi sup), brojni kraški fenomeni (Manita peć), kao i bogata sportska ponuda (freeclimbing, trekking, izleti s piknikom u šumarskoj kući “Lugarnica”, obilazak mlinice i upoznavanje principa njenog rada) privlače sve više posjetitelja.

Nacionalni par Risnjak

Foto: Facebook NP Risnjak

Nacionalni park Risnjak, smješten u Gorskom kotaru (Hrvatska), osnovan je 1953. godine na površini od 3041 hektara. Osnovu parka čini masiv planine Risnjak, s vrhom na 1528 metara, a 1997 godine površina parka povećana je na 6400 hektara i danas je na području parka izvor rijeke Kupe.

Ulaz u nacionalni park (i planinarenje) je moguće iz nekoliko smjerova:

  • od zgrade Uprave nacionalnog parka u Bijeloj Vodici (Crni Lug) (od Zagreba – izlaz Delnice)
  • od Gornjeg Jelenja preko Vilja                                

Park je izrazit primjer visinskog raščlanjenja dinarskoga planinskoga sustava u reljefnom, geološkom, hidrološkom i klimatskom pogledu, biljnom pokrovu i životinjskom svijetu. Područje je podijeljeno u dvije zone: zonu stroge i zonu usmjerene zaštite – u užoj zoni mnogo je prirodnih znamenitosti rijetke ljepote zbog kojih je ono i uvršteno u najviši stupanj zaštićene prirode.

Risnjak je jedan od manje posjećenih nacionalnih parkova u Hrvatskoj, ne zato što bi bio manje vrijedan, već zato što za uživanje u risnjačkim ljepotama treba imati poseban osjet za čari prirodnih fenomena. Turisti (u prosječnom poimanju tog izraza) ovdje su rjeđi gosti od pravih prirodoslovaca.

Proširenjem površine Parka 1997.g. pod zaštitu su uključeni i lokaliteti izvor rijeke Kupe sa gornjim tokom te planinaski masiv Snježnika.

Foto: Facebook NP Risnjak

Nacionalni park Sjeverni Velebit

Foto: Facebook NP Sjeverni Velebit

Nacionalni park Sjeverni Velebit, hrvatski nacionalni park, proglašen je 9. lipnja 1999. godine.

Raznovrsnost krških fenomena te biljnoga i životinjskoga svijeta samo su dio posebne slike ove prirodne cjeline. Unutar parka nalaze se strogi rezervat Hajdučki i Rožanski kukovi, Lukina jama – jedna od najdubljih jama na svijetu (otkrivena 1999.), botanički rezervat “Visibaba” s nalazištem endemične hrvatske sibireje (Sibiraea altaiensis ssp. croatica), šumski rezervat Borov vrh, botanički rezervat Zavižan-Balinovac-Velika kosa te glasoviti Velebitski botanički vrt. Na krajnjem jugu se nalazi posebni rezervat šumske vegetacije Štirovača.

Park je ispresijecan brojnim planinarskim stazama, od kojih je najpoznatija Premužićeva staza.

Površina parka iznosi 109 km².

Foto: Internet