KULTURA

Uz današnji Svjetski dan pčela preporučujemo Vam izvrstan dokumentarac „Medena zemlja“

“Nestanu li pčele s planeta Zemlje, čovjeku kao vrsti ostaje još oko 4 godine života” – Albert Einstein

Obilježavanje Svjetskog dana pčela počelo je 2018. godine u Breznici (Slovenija). Na današnji dan, 20. svibnja 1734. godine rođen je Anton Janša, pionir pčelarstva. Države članice UN-a, 20. prosinca 2017. godine odobrile su prijedlog Slovenije da se 20. svibnja proglasi svjetskim danom pčela.

Ovom prigodom preporučujemo Vam izvrstan makedonski dokumentarac „Medena zemlja“ inače nominiranog za nagradu Oscar u čak dvije kategorije: dokumentarnog filma te najboljeg međunarodnog filma (predstavnik Sjeverne Makedonije). Dobitnik je tridesetak nagrada na najznačajnijim filmskim festivalima tri nagrade Sundance Film Festivala (Najbolji dokumentarni film, Najbolja fotografija i Posebna nagrada žirija), Doc Aviv (Najbolji film), DocsBarcelona (Najbolji dokumentarni film), Cinema Eye Honors, Critic’s Choice Documentary Awards i New York Film Critics Circle Awards. Filmski kritičari uvrstili su ga u listu najboljih filmova 2019. godine.

Foto: IMDb

Medena zemlja (Honeyland), Sjeverna Makedonija, 2019., 90 min.

Režija:Tamara Kotevska, Ljubomir Stefanov

“Pakao, to su drugi!” – konačno će shvatiti jedan od junaka Sartreove drame Iza zatvorenih vrata, koji se zatočen u društvu nepodnošljivih ljudi uzalud nada odlasku u “pravi” pakao. Slična pomisao sigurno je barem jednom prošla glavom sredovječne medarice Hatidže, junakinje ovogodišnjeg festivalskog hita Medena zemlja, čiji težak, ali harmoničan život s bolesnom majkom i pčelama na izoliranom makedonskom obronku neočekivano uzdrma dolazak novih susjeda. Mnogobrojna i glasna obitelj predvođena beskrupuloznim pater familiasom Husseinom nastanjuje svoju kamp prikolicu pored Hatidžine kamene nastambe, zajedno sa stadom krava, mačaka i kokoši. Medarica se isprva ne buni, dapače, čini se da joj godi druženje, pogotovo s djecom koju sama nikada nije imala. Tražeći dodatni izvor zarade, Hussein se vrlo brzo počne interesirati za Hatidžin zanat kojem ga ona rado podučava. Pritom ga upozori da uvijek, ali uvijek mora ostaviti polovicu meda za svoje pčele koje bi u suprotnom mogle napasti njezine i ugroziti cijelu proizvodnju…

Makedonski dvojac proveo je gotovo tri godine u snimanju svakodnevnice fascinantne i hrabre turske medarice koja je donedavno sa svojom majkom bila jedina stanovnica nedostupnog planinskog mjestašca. Opredjeljujući se za formu opservacijskog dokumentarca, autori distancirano prate njezin duboko posvećen rad s pčelama, iscrpljujuće odlaske na satima udaljenu tržnicu kako bi prodala svoje proizvode, te dirljivo nježan odnos s onemoćalom i nagluhom majkom. Pojava temperamentnih i živopisnih nomada, dijametralno suprotnog načina života i vrijednosti, redateljima je došla kao ludi blagoslov i prilika za razvoj klasičnije narativne strukture s neizbježnom pojavom konflikta. A upravo se u tom na momente šarmantnom i humornom sukobu ogleda suvremeni odnos čovjeka prema prirodi – njegova beskrupulozna eksploatacija i zanemarivanje u slijepoj utrci za maksimiziranjem profita. Medena zemlja utoliko poprima karakter iznimno aktualne osobne i političke geste za očuvanje i održivo korištenje sve manje dostupnih prirodnih resursa.“ (Art kino Croatia)