MODA, LJEPOTA I ZDRAVLJE

Migrena je “više od glavobolje”

Migrena je najduže poznata i jedna od najčešćih vrsta glavobolje koja se javlja periodično, s karakterističnim bolovima samo na jednoj strani glave. Prema brojnim istraživanjima od migrene pati od 8 do 20% stanovnika, prosječno se od nje boluje 34 dana u godini, a bolovanje traje 17 radnih dana u godini.

Foto: Pinterest (buzzfeed.com)

U Europi od migrene boluje otprilike 65 milijuna ljudi, što uzrokuje milijune izgubljenih radnih dana pa, osim zdravstvene, migrena ima i jasne društveno – ekonomske implikacije. Prema podacima iz članka Suzane Ciboci iz 2007. godine, u Hrvatskoj je od migrene (2007.) bolovalo 400 000 ljudi. Kako je navedeno u članku većina oboljelih u Hrvatskoj se liječi neadekvatno te se procjenjuje da u prosjeku 10% ljudi oboljelih od migrene ne posjeti liječnika. Oboljeli od migrene u prosjeku šest dana u mjesecu rade s pola radnog potencijala, a 56% oboljelih od migrene u prosjeku s posla mjesečno izostaju po dva dana. U svoje slobodno vrijeme oboljeli gube osam dana godišnjeg odmora, a 12 dana provode sa smanjenom aktivnošću. Rezultati takvih istraživanja upozoravaju da oboljela osoba ima narušen obiteljski i društveni život te je u stalnom strahu i neizvjesnosti od sljedećeg napadaja. Vida Demarin, Vlasta Vuković i Mira Ivanković provele su epidemiološku studiju u Republici Hrvatskoj 2009. godine, a cilj je bio procijeniti jednogodišnju prevalenciju migrene, moguće migrene i glavobolje tenzijskog tipa kod građana. U studiji su sudjelovale odrasle osobe, a studija se provodila u obliku upitnika. Rezultati studije pokazali su da jednogodišnja prevalencija migrena iznosi 6.22% (8.3% kod žena te 4.0% kod muškaraca), a mogućih migrena 8.78% (12.39% kod žena, 5.0% kod muškaraca). Prevalencija migrene s aurom iznosi 2.5%. Rezultati su također pokazali da je prevalencija migrena viša u kontinentalnim dijelovima Hrvatske nego na obali.

Foto: Pinterest (etsy.com)

Prije točno godinu dana za potrebe istraživanja, proveden je anketni upitnik u grupi „Migrena“. Pored socio – demografskih, anketni upitnik sadržavao je i pitanja striktno vezana za migrenu. Anketni upitnik popunile su 164 osobe u zatvorenoj grupi „Migrena“ na području Republike Hrvatske. Rezultati su pokazali da je više ženskog spola 90,9%, najviše u dobi od 37-47 godina (40,9%). Analiza rezultata tako je potvrdila da migrena češće pogađa osobe ženskog spola, također poražavajući su rezultati o intenzitetu boli, najviše ispitanika se na ljestvici boli od 1 do 5, izjasnilo za brojeve 4 i 5 (5- neizdrživa bol), ukupno 73,8% ispitanika. Također većinu ispitanika migrene ograničavaju u obavljanju kućanskih poslova, školovanja i slobodnih aktivnosti (43,9 % „VRLO ČESTO“, i 22% „UVIJEK“). Zabrinjavajuća je i brojka, točnije podatak koliko ispitanika ostaje na bolovanju ili kod kuće tijekom migrenskih napada (26,8% „PONEKAD“, 14,6% „VRLO ČESTO“, 11,6% „UVIJEK“). Kod većine ispitanika tijekom migrene ograničeno im je obavljanje svakodnevnih poslova i aktivnosti te im migrena ometa život s obitelji i prijateljima. Izrazito velik broj ispitanika, na ključno pitanje – utječe li migrena na kvalitetu njihovog života, odgovorilo potvrdno, po čemu je, uz kombinaciju odgovora na ostala pitanja koja sadrže faktore koji se vežu uz migrenu, potvrđeno kako migrena trajno narušava kvalitetu života oboljelih. Deskriptiva metoda istraživanja u promatranju pojave i učestalosti migrene u Hrvata, promatrala je distribuciju bolesti u navedenoj populaciji te dijelu određene populacije ili u njihovim podskupinama. Također deskriptivna metoda na primjeru pojave migrene i života s migrenom u Hrvatskoj opisuju značajke migrene, učestalost, utjecaj na kvalitetu života, načine liječenja i brojne druge značajke.

Istraživanje o kvaliteti života pacijenata oboljelih od migrene u Hrvatskoj te anketni upitnik, provedeni su u zatvorenoj grupi koja je u tom trenutku brojala 1054 člana, osobe na teritoriju Republike Hrvatske oboljele od migrene. Istraživanje i anketni upitnik o kvaliteti života ljudi oboljelih od migrene tako su provedeni na uzorku populacije.

Uzorak je po definiciji dio populacije na kojemu se provodi istraživanje i temeljem kojeg se zaključuje o cijeloj populaciji. Da bi rezultati dobiveni na uzorku doista odražavali stanje u populaciji, uzorak ne može biti bilo koji njezin dio nego onaj koji sadržava sve karakteristike populacije važne za predmet istraživanja odnosno koji u cijelosti reprezentira populaciju iz koje je izabran. Uzorak mora biti populacija u malom.

Anketni upitnik tako je proveden na reprezentativnom uzorku, obzirom da je riječ o članovima zatvorene grupe „Migrena“. Deskriptivnim istraživanjem migrene u Hrvatskoj, pobliže je opisana i objašnjena učestalost migrena, njezina pojavnost kod oboljelih, utjecaj na život i kvalitetu života oboljelih.

Moglo bi se reći da je donekle obuhvaćeno i konfirmacijsko istraživanje obzirom da je najvažnija svrha konfirmacijskih istraživanja testiranje teorija. Anketnim upitnikom potvrđena je većina teorija vezanih uz migrenu (više pogađa osobe ženskog spola, oboljelima je narušena kvaliteta života, migrena pored socioloških ima i ekonomske implikacije…).

Na području Republike Hrvatske procjenjuje se da oko 400 000 stanovnika boluje od migrene. Većina pacijenata nema adekvatno liječenje ili za njega uopće ni ne zna.

Ukoliko sumnjate da bolujete od migrene, reagirajte odmah. Zauzmite se za sebe i svoje zdravlje. Važno je na vrijeme reagirati, dobiti dijagnozu neurologa i početi s odgovarajućom terapijom. Izrazito su popularne alternativne metode liječenja migrene. U Hrvatskoj se tako preporuča liječenje akupunkturom, prakticiranje joge, hipnoze i ostalih opuštajućih tehnika. U pojedinim bolnicama u Hrvatskoj, točnije u Ambulantama za bol, anesteziolozi obučeni za akupunkturu  na teret HZZO-a provode terapije pokušavajući pomoći osobama oboljelim od migrene. Neki pacijenti osjećaju poboljšanje već nakon nekoliko terapija dok kod nekih pacijenata ne dolazi do promjene ili poboljšanja. Osim što je riječ o izrazito iscrpnoj bolesti, migrena uvelike otežava obavljanje svakodnevnih poslova i aktivnosti te narušava kvalitetu života pacijenata. Krećite se čim više, boravite u prirodi, pazite na dnevni unos tekućine i ne zaboravite Vaše tijelo je Vaš dom.